Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Uloga sindikata na tržište radne snage". Rad ima 13 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.

Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.

Ako tekst koji se nalazi ispod nije čitljiv (sadrži kukice, znakove pitanja ili nečitljive karaktere), molimo Vas, prijavite to ovde.

Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati ovde.

 



UNIVERZITET U TRAVNIKU

FAKULTET ZA MENADZMENT I POSLOVNU EKONOMIJU

SEMINARSKI RAD

PREDMET:MIKROEKONOMIJA

TEMA:ULOGA SINDIKATA NA TRŽIŠTE RADNE SNAGE

Travnik,2010

SADRŽAJ:

1.UVOD.................................................................................................................................3

2.TRŽIŠNA PONUDA RADA..........................................................................................4,5

3.RAVNOTEŽNA TRŽIŠNA CIJENA RADA................................................................6,7

4.RAZLIKE U PLATAMA................................................................................................8,9

5. UTJECAJ DRŽAVE I SINDIKATA NA TRŽIŠTE RADA.....................................10,11

6.ZAKLJUČAK....................................................................................................................12

7.LITERATURA...................................................................................................................13

UVOD

Tema ovog seminarskog rada je tržište i cijena rada. Nadnica ili plata je cijena rada. Plate se formiraju na tržištu rada koje može biti tržište savršene konkurencije i tržište nesavršene konkurencije (Dervišević, 2001).

Tržište rada savršene konkurencije je tržište na kojem postoji veliki broj radnika koji nude rad i poslodavaca koji potražuju rad, tako da niti jedno poduzeće ne može bitno da utječe na visinu nadnice. Potražnju za radom određuje granična proizvodnost rada, količina i kvalitet ostalih faktora proizvodnje koji se kombiniraju sa radom i tehnički progres.

Osnovni zakon potražnje izražava odnos između količine potraživanog rada i cijene rada odnosno nivoa plate. Promjene u potražnji nastaju pod uticajem cijena outputa poduzeća, cijena drugih inputa i tehnoloških ocjena (Dervišević, 2001).

Osjetljivost potražnje za radom mjeri se koeficijentom elastičnosti potražnje. Elastičnost potražnje za radom predstavlja odnos između promjene u količini potražnje rada prema promjeni u visini plate. Ponuda rada predstavlja količinu rada koju je stanovništvo voljno ponuditi u raznim poslovima uz odgovarajuču zaradu( http ://www.scribd.com/doc).

Ravnoteža na tržištu rada se formira u tački sjecišta krivulje potražnje i krivulje ponude.

TRŽIŠNA PONUDA RADA

Ponuda faktora proizvodnje označava spremnost prodavaca da pri različitim nivoima cijene faktora proizvodnje ponude različite količine. Drugim riječima, ona označava odnos između cijene faktora proizvodnje i ponuđenih količina tih faktora (Dervišević, 2001). Imajući u vidu efekat dohotka i supstitucije razumno je očekivati ca će ponuđena količina faktora rada biti povećana ako se poveća nivo plata, ili da će biti smanjena ponužena količina faktora rada ako se snizi nivo plata. Međutim, na višem nivou plata ljudi mogu sebi dopustiti više slobodnog vremena, tako da se može očekivati manji stepen „odgovora“ na određeno povećanje nivoa plata. Za razliku od ponude faktora rada ponašanje ponude faktora kapitala je mnogo bliže ponašanju ponude proizvoda.

Svaki odrastao čovjek je upućen da odlučuje o načinu trošenja svog slobodnog vremena, koji dio raspoloživog vremena će provesti u radu, a koji dio kao svoje slobodno vrijeme. Ta odluka ima direktan utjecaj na ponudu rada. Što više vremena ljudi žele da provedu u radu to će veća biti ponuda rada. Svaki čovjek prvo donosi odluku da li će ućiu određeni posao, a zatim donosi odluku o tome koliko će sati dnevno, nedjeljno ili mjesečno morati da radi. Odluke o pristupanju radu i odluke o izboru određene vrste rada zavise od mnogih faktora, kao što su:zdravlje i individualna sposobnost, samopoštovanje, satisfakcija koju donosi rješavanje određenog zadatka i sl. Pored ovih i ekonomsi faktori su uvijek prisutni u donošenju tih odluka. Mnogi ljudi moraju da zarađuju za život. Visina plate koju ljudi očekuju da dobiju ima utjecaj na njihovu odluku o izboru posla i na njihovu odluku koliko će raditi. U ekonomskoj literaturi ove odluke se često nazivaju odlukama o izboru proporcije radnog i slobonog vremena (Kapić, 2003).

...

 

-------------------- CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU.---------------------

    www.maturski.org

MOŽETE NAS KONTAKTIRATI NA E-MAIL:

[email protected]